Studentski projekt Oil.Oil – jer nema do domaćeg maslinovog ulja

U sklopu 11. Smotre studentskih poduzeća i studentskih poduzetničkih inkubatora predstavio se i tim Oil.Oil d.o.o. Studenti Mislav Maletić, Laura Dimitrov i Ante Šarić. Studenti planiraju uložiti u proizvodnju prirodnog maslinovog ulja iz vlastitih nasada i s vlastitim mlinom.

Upoznajte se s Oil.Oil-om:

Ideja projekta potekla je od postojećeg maslinika u vlasništvu obitelji te proizvodnji domaćeg ekološkog maslinovog ulja. Namjera je naše ideje proširiti površinu nasada maslina i povećati količinu proizvodnje maslinovog ulja do razine koja bi financijski bila isplativa.

Ideja je kupiti još najmanje 4 hektara zemljišta te bi ukupno raspolagali sa 5 ha nasada maslina (ukupno cca 1.000 stabala maslina. Također, namjera je nabaviti i mlin za masline, s obzirom na to da je masline bitno preraditi u relativno kratkom vremenu kako ne bi gubile na kvaliteti.  

Ulaganje je moguće financirati i iz sredstava EU Fondova te bi na taj način mogli osigurati veći dio sredstava potrebnih za izgradnju i opremanje mlina.

U Hrvatskoj je trenutno 160 mini uljara koje prerađuju masline i proizvode maslinovo ulje (podaci Ministarstva poljoprivrede). Najveći broj uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je i najviše stabala maslina. Unatoč tome Hrvatska vlastitom proizvodnjom maslinova ulja pokriva tek oko 50 posto potreba, a oko 50 posto ulja uvozimo. Također, bitno je naglasiti da se potrošnja maslinova ulja u posljednje vrijeme povećava, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, što je sigurno rezultat veće popularizacije ali i poboljšane kakvoće proizvedenog ulja. Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja te tradicija uzgoja masline razlog su za podizanje novih maslinika i obnovu i revitalizaciju starih.

Stoga smatramo kako ne bi trebala biti upitna potražnja za maslinovim uljem, odnosno plasman cjelokupne proizvodnje. 

Nadalje, ulja iz mini uljara mogu sadržavati posebne značajke sorti i mikrolokacija na kojima se maslina uzgaja te time i veću kvalitetu i potražnju na tržištu.

Unatoč velikim konkurentskim pritiscima (Španjolska, Italija), perspektiva je dobra za unapređivanje uljarstva u Hrvatskoj. Podneblje, širok sortiment maslina, različiti profili ulja, rastuća domaća potražnja i turistička potrošnja, te vrlo bitno, promjene preferencije potrošača u pravcu zdrave prehrane – sve upućuje na to da sektor proizvodnje maslinova ulja ima perspektivu.

Kod proizvodnje ulja primjenili bi način prerade koji osigurava najbolju kvalitetu maslinovog ulja, što se dobiva tzv. „hladnim prešanjem“, postupkom kojim su najbolje očuvana organoleptička (okus, miris, boja i tekstura) i kemijska svojstva maslinovog ulja. Najbolja maslinova ulja nose oznaku ‘ekstra djevičanskog’.

Maslinovo ulje bilo bi iz ekološke proizvodnje, odnosno bez upotrebe ekološki nedopuštenih preparata kod uzgoja maslina. Obzirom bi maslinovo ulje proizvodili iz vlastite sirovine, odnosno nasada, možemo kontrolirati način tretiranja maslina i osigurati ekološku proizvodnju.

Osnovni proizvod bila bi monosortna ekstra djevičanska maslinova ulja, koje bi proizvodili od četiri glavne sorte maslina – oblica, lastovka, pendolino i leccino. Oblica i Lastovka su autohtone sorte, dok je Leccino talijanska sorta maslina. Manjim dijelom proizvodili bi višesortna ulja te specifične proizvode (npr. ulje oblice s dodatkom cvijeta morske soli, konzervirane masline i sl.). Projektom bi ujedno doprinjeli povećanju domaće proizvodnje ulja, čime se smanjuje potreba za uvoznim proizvodima te osigurali nova radna mjesta. Ulaganja u preradbene kapacitete za dobivanje ulja su poželjna, čime Hrvatska dobiva veću  šansu u proizvodima veće vrijednosti i višeg stupnja prerade.